“Ime jednog roditelja”

Udruženje „Zaboravljena djeca rata“ obratilo se svim općinama na nivou Federacije Bosne i Hercegovine sa zahtjevom inicijative “Ime jednog roditelja”.

Osnovna potreba za uspješnom realizacijom ove inicijative javlja se zbog diskriminacije koju prolaze djeca rođena zbog rata, ali i umanjivanjem uloge majke u zakonodavnom sistemu BiH. Činjenica je da institucije u BiH stavljaju primat na ime oca bez mogućnosti opcionalnog izbora svjedoči diskriminaciji kojoj su izložene naši članovi Udruženja i djece rođene zbog rata generalno u BiH. Većina naših članova i djece rođene kao posljedica silovanja generalno u BiH ne zna ime oca zbog same činjenice da su njihove majke preživjele silovanje ili višestruka silovanja tokom rata nakon čega su kao posljedicu takvog zločina na svijet donijele djecu. Dodatna motivacija za realizaciju ovakvog projekta jeste i sama činjenica da su preživjele u Bosni i Hercegovini još uvijek izložene različitim oblicima diskriminacija.

Inicijativa „Ime jednog roditelja“ je nastala kao rezultat dugogodišnje diskriminacije i ignorisanje jednoroditeljskih porodica kroz administrativu politiku. Svi podaci koji se popunjavaju u institucijama (školama, fakultetima, zdravstvu, općinama i sl.) u dokumentima u kojim se zahtjeva identitet osobe institucije proizvoljno zahtjevaju se da se doda „ime oca“, umjesto „ime jednog od roditelja i/ili staratelja/ke“. Zbog problema sa kojima se suočavaju djeca rođena zbog rata, uvijek smo dužni objašnjavati zašto tu rubriku ostavljamo praznu, što dodatno retraumatizira djecu rođenu zbog rata i svakako prelazi granice privatnosti koja je zagarantovana svakom pojedincu. Pored privatnosti, pravo na izbor kroz administrativne prakse je aposlutno ugroženo. Pravo na izbor i privatnost zagarantovani su svakom pojedincu kroz Opću deklaraciju o ljudskim pravima i Europskom Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Prema dostupnim statutima Općina na nivou FBiH  jasno se navodi da će Općina u okviru samoupravnog djelokruga, a u skladu sa ustavom i zakonom naročito osiguravati uslove i preduzimati sve potrebne mjere za dosljedno poštivanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda.

Ono što je interesantno naglasiti jeste činjenica da je ovo situacija u kojoj patrijarhalna opresija u kojoj živimo ometa zakon. Ne postoji zakon niti na jednom nivou u BiH koji zahtjeva „ime oca“ kao identifikacijsku stavku bilo kojeg pojedinca u državi.

Zakon o ličnom imenu na nivou FBiH, RS i BD navodi da članom II Ustava BiH regulirana su ljudska prava i osnovne slobode svih njenih građana i građanki. Bosna i Hercegovina i oba entiteta obavezuje se da će osigurati najviši nivo međunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda što je potvrđeno u Aneksu 6 Opšteg okvirnog sporazuma. Na dalje, navodi se da se lično ime sastoji od imena i prezimena, koje se upisuje u matičnu knjigu rođenih u skladu sa Zakonom o ličnom imenu FBiH služi za identifikaciju i razlikovanje osoba. Ime djetetu sporazumno određuju roditelji, no ukoliko takvog sporazuma nema lično ime određuje nadležni Ilidža   za socijalni rad kao organ starateljstva.

Tokom dosadašnjih pravnih analiza koje je Udruženje uradila, na osnovu Zakona o ličnom imenu možemom adresirati preporuku koja se odnosi na zagovaranje za izmjene i dopune Zakona o ličnim imenima u kojem će lica sa navršenih 18 godina života ( mentalno zrela osoba to jeste da ima sposobnost da rasuđuje ) imati mogućnost izbora da prilikom upisa u matičnu knjigu rođenih imaju mogućnost izbora roda roditelja;”. Ova preporuka trenutno nije primarni fokus, ali jasno prikazuje da u samom zakonu da ne postoji uporište da javne/privatne/vladine/nevladine institucije traže “ime oca” kao identifikacijsku stavku.

Dalje, ako se osvrnemo na Zakon o zaštiti ličnih podataka posebnu pažnju treba obratiti na Član 3. koji jasno navodi da je zbirka ličnih podataka bilo koji sistemski skup ličnih podataka koji su dostupni shodno posebnim kriterijima, bilo da su centralizovani, decentra-lizovani ili razvrstani na funkcionalnom i geografskom osnovu ili postavljeni u skladu sa posebnim kriterijumima koji se odnose na lice i koji omogućavaju nesmetan pristup ličnim podacima u dosijeu. Pored toga, u članu 3. navodi se da lični podaci podrazumijevaju bilo koju informaciju koja se odnosi na fizičko lice koje je identifikovano ili može da se utvrdi identitet lica. Principi obrade ličnih podataka navedeni u članu 4. Zakona o zaštiti podataka jasno navodi da su službenici obavezni obrađivati lične podatke na pravična i zakonit način. Pored toga, službenici su obavezni da lične podatke koje prikupljaju za posebne, izričite i zakonite svrhe ne obrađuju na bilo koji način koji nije u skladu s tom svrhom pri čemu se Zakonom obvezuju da će obrađivati  lične podatke samo u mjeri i obimu koji je neophodan da bi se ispunila određena svrha.

Osnovni zahtjev i molba Udruženja Zaboravljena djeca rata prema Općinama u FBiH i Savezu općina i gradova u FBiH odnosi se na uvođenje prakse uniformnosti obrazaca/zahtjeva. Ono što je potrebno uraditi jeste da se na nivou cijele FBiH omogućiti jednolikost zvanične dokumentacije koju koriste svi građani FBiH a koji će biti u skladu sa deklaracijom o ljudskim pravima, međunarodnim i domaćim zakonima. Ovakva praksa Saveza općina i gradova u FBiH može postati pozitivan primjer za sve druge općine na nivou BiH jer naše Udruženja planira aktivno obavljati sastanke sa predstavnicima općina i općinskim vijećnicima kako bismo omogućili ravnopravniji pristup svim građanima, ali i budućim generacijama.

Inicijativa “Ime jednog roditelja” počela je još u februaru 2019 godine zahvaljujući podršci Trag Fondacije iz Srbije. Danas, inicijativu radimo u saradnji sa mladim ljudima ispred organizacije CAT u BiH, Mapa aktivističkih promjena (MAP) i Šatro info.

Zahvaljujemo se na podršci. Više informacija nakon odgovora od strane općinskih načelnika u Federaciji BiH.

Objavljeno: May 10, 2021